T
reća konferencija Udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata (NOR) 1941–1945. godine juče je bila Jugoslavija u malom. Ovaj događaj pod nazivom „Borci NOR-a – uvijek zajedno” okupio je borce iz gradova bivših jugoslovenskih republika. Borba protiv fašizma zauzima posebno mjesto u istoriji civilizacije i niko ne smije osporavati vrijednosti i tekovine NOB-e na kojima je počivala bivša Jugoslavija. Ovo je manifestacija slobode i antifašizma, poštovanja onih svijetlih tradicija za koje su živote dali najbolji sinovi i kćeri domovine, poručeno je sa ovog skupa u Podgorici.
Na trećoj konferenciji boračkih organizacija gradova bivše SFRJ prisustvovali su delegati Beograda, Zagreba, Ljubljane, Podgorice, Banjaluke, Skoplja, Novog Sada, Prijepolja, Sremske Mitrovice, Bijelog Polja, Pljevalja, Berana, Trebinja, Karlovca, Vrbasa, Duge Rese, Herceg Novog, Kotora, Tivta, Budve, Cetinja, Danilovgrada, Kolašina, Mojkovca, Ulcinja, Nikšića, Bara i Plužina, kao delegacija Vojnih penzionera Crne Gore.
– Jedan od najznačajnijih datuma u istoriji našeg grada je 19. decembar 1944. godine kada su jedinice Treće divizije slavnih brigada NOV-e, Devete crnogorske narodnooslobodilačke brigade, Prve bokeške narodnooslobodilačke brigade, Zetskog narodnooslobodilačkog partizanskog odreda, u ranim jutarnjim časovima donijele napaćenom narodu slobodu od krvoločnih fašista i njihovih saradnika. Bio je to veličanstven datum u istoriji sreza Podgoričkog, posebno ovog namučenog i napaćenog grada, koji je doživio 72 bombardovanja, i to nažalost najviše od savezničke avijacije, od kojih je bilo najžešće ono početkom maja 1944. godine. Poslije tog bombardovanja u gradu nije ostalo ništa osim ruševina. Naš grad i srez dao je ogroman doprinos borbi za slobodu. Na oltaru slobode oko 1.500 boraca iz operativnih jedinica dalo je živote, a isto toliko je ostavilo živote u koncentracionim logorima. Oko 5.000 boraca je učestvovalo u Narodnooslobodilačkom pokretu, od čega oko polovina u redovima boraca slavne Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije – rekao je Radojica Radojević, v.d. predsjednika SOBNOR-a Crne Gore.
Podgorica je, kako je kazao Radojević, dala 476 nosilaca Partizanske spomenice 1941. godine – najveće odlikovanje kojim je domovina odlikovala svoje najodvažnije i najhrabrije sinove. Orden narodnog heroja dobilo je 55 boraca, a među njima istaknute vojno-političke rukovodioce Ivana Milutinovića, člana Vrhovnog štaba i politbiroa CKKPJ, Blaža Jovanovića, partijskog rukovodioca i mnoge druge heroje i generale, od kojih su 34 poginuli u NOB-u.
– Samo Piperi, jedno malo ali ponosito mjesto, dalo je 18 generala i toliko narodnih heroja. Privilegiju da se uvijek i na svakom mjestu možemo pohvaliti da je naš grad, država i narod pripadao antifašističkoj koaliciji i dao nemjerljiv doprinos u slamanju fašizma zaslužuje vječnu zahvalnost svih generacija koje su stasavale i stasavaće poslije Drugog svjetskog rata. Na tim kostima je izgrađen naš novi Titograd, koji opet nosi ime Podgorice – kazao je Radojević.
On je istakao da je njihova organizacija u otežanim uslovima realizovala programske aktivnosti, te da od finansijskih sredstava najviše zavisi u kojem obimu će one biti dalje realizovane. Radojević kaže da imaju malo donatora, te se u najvećem broju slučajeva aktivnosti realizuju prilozima članova i poštovalaca organizacije. On je napomenuo da se ne finansiraju iz budžeta Glavnog grada, i pored toga što imaju organizovane mjesne odbore u svim sredinama grada.
– Najveće aktivnosti organizacije usmjerene su na poštovanju izvorne ideje i tekovina naše slavne NOB-e, organizovanje posjeta spomenika, obilježavanje značajnih datuma iz naše revolucije, kako u Glavnom gradu tako i šire, i sa pijetetom odajemo dužnu poštu poginulim borcima za slobodu. Svih godina postojanja organizacija je vršila snažnu misiju na razvoj svijesti kod generacija građana o potrebi razvijanja ljubavi prema svojoj domovini i jedinstva među narodima i državama bivše nam zajedničke domovine. Odnos državnih organa prema OBNOR-a 1941–1945 Podgorica za sada nije na nivou, onako kako ova organizacija zaslužuje. Međutim, imamo najave da će taj odnos u narednom periodu biti bolji, barem kada je riječ o aspektu finansijske prirode – istakao je Radojević.
Problem sa državnim organima imaju i druge organizacije. Petar Raić, predsjednik zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista Zagrebačke županije i grada Zagreba, istakao je da vlast nema razumijevanja za njihovo djelovanje.
– Imamo i mi poteškoća u radu ali i aktivnosti. Moram se osvrnuti i na nerazumijevanje vlasti, i nefinansiranje naše organizacije. Danas ću se založiti da se zajedničke manifestacije – Sutjeska, Neretva i Jajce, oslobođenje Beograda, oslobođenje Zagreba, dostojno obilježavaju. Takođe, zalagaćemo se i za lik i djelo druga Tita, ali i za dalju saradnju – poručio je Raić.
Za razliku od njega Rade Džajić, predsjednik gradskog odbora SUBNO-a Banjaluka, prezadovoljan je aktuelnom vlašću.
– Prije 2013. godine dogovorili smo u Beogradu da osnujemo jednu jaku organizaciju na nivou Jugoslavije. Već 2015. godine održana je prva konferencija. Ja sam borac NOR-a i cilj mi je da očuvamo i gajimo tradicije naroda i borbe koja je vođena. Više neće biti takvog entuzijazma i takve borbe – sjeća je Džajić.
Iz Slovenije došao je Milan Gorjanac.
– Želim da istaknem da su partizani imali samo jedan cilj – slobodu narodu. Nijesu gledali na granice, jer Treća crnogorska udarna divizija je završila svoj ratni put u Sloveniji. Bilo bi logično da ostanu u Crnoj Gori, ali ne, produžili su pješke do Slovenije. Tamo su bili visoki komadanti i moja je dužnost da to pomenem – kaže Gorjanac.
Prvi put u Crnu Goru došao je Ratomir Bošnjak, predsjednik udruge antifašista Duge Rese i Karlovačke županije. Njegova želja je da se sa ovih skupova probiju i u Evropu kako bi se vidjelo da neko razmišlja o NOB-u koju su, kako smatra, jako zapustili. Kroz suze govori o Titu.
– Tita smatram kao jednog od najvećih vojskovođa za vrijeme Drugog svjetskog rata. Sada da ga ovako spuste dolje to nije moguće. Svako traži svoj interes, a ne cijeni prošlost. Nadam se da ćemo dozvoliti i treba da uključimo mlade koji nemaju gdje naučiti šta je bilo u Drugom svjetskom ratu – rekao je Bošnjak.
Delegacija boraca juče je položila vijenac na Spomenik partizanu borcu na Gorici.
A.D.
Poštovanje preminulima
Borci su se juče prisjetili i članova koji su preminuli. Njima i ostalim palim borcima u NOR-u odali su poštu minutom ćutanja.
– Ove godine prestalo je da kuca junačko i plemenito srce našeg počasnog predsjednika Velimira Veca Radičevića, narodnog heroja i generala u penziji. Prije deset dana preminuo je i član upravnog odbora SOBNOR-a Crne Gore i počasni predsjednik OBNOR-a Bijelo Polje Rajko Medojević. On je bio čovjek koji je bio naša velika uzdanica i prepoznatljiv u našoj boračkoj organizaciji – rekao je Radojica Radojević.
Prvi otpor okupatorima bio u SFRJ
Predsjednik Skupštine Glavnog grada Đorđe Suhih prisustvovao je jučerašnjoj konferenciji. On je istakao da je potomak boraca NOR-a, te smatra da je dio svih njih.
– Nekada mala, nedovoljno poznata država, mala uslovno rečeno, jer sada smo još manji, Jugoslavija je bila prva država koja je organizovano pružila otpor najopasnijoj i najozloglašenijoj ideologiji u savremenom društvu. Prvi organizovani opštenarodni ustanak bio je u bivšoj Jugoslaviji. Prvi ozbiljan otpor okupatorima bio je u Jugoslaviji. Ogroman broj neprijateljskih jedinica smo vezivali za sebe jer nas nikada nijesu mogli uhvatiti i nikada nas nijesu mogli umiriti. Ne smijemo to zaboraviti i prestati da spominjemo i učimo naše potomke svemu tome. Hvala palim borcima koji su nam omogućili da danas sa ponosom to ističemo – poručio je Suhih sa skupa.